Tko smo mi?

Mi smo članovi OFS-a (Ordo Franciscanus Saecularis – Franjevački svjetovni red) i nastojimo u svijetu živjeti Evanđelje po primjeru svetog Franje Asiškog, koji je bio brat svakom stvorenju.

Franjevački svjetovni red je član Franjevačke obitelji – jedne od duhovnih obitelji koje je Duh Sveti podignuo u Crkvi i koja okuplja članove Božjega naroda koji se osjećaju pozvanima slijediti Krista stopama Franje Asiškoga. Članovi se okupljaju u bratstva koja su rasprostranjena po cijelome svijetu i obvezuju se zavjetovanjem da će nastojati oko postizanja savršenstva kršćanske ljubavi u svome svjetovnom staležu, živeći Evanđelje poput sv. Franje i uz pomoć pravila koje je Crkva potvrdila.

Red je organiziran u bratstva na različitim razinama. Osnovna stanica Reda je mjesno bratstvo koje se okuplja uz samostan ili župu. Više mjesnih bratstava se okuplja u područna bratstva, a područna bratstva u jednoj državi organizirana su u nacionalno bratstvo. Red na međunarodnoj razini okuplja sva bratstva rasprostranjena po svijetu. Njime upravlja Međunarodno vijeće koje čine predstavnici svih osnovanih nacionalnih bratstava i koje se redovito okuplja na Generalnom kapitulu, te Predsjedništvo Međunarodnog vijeća i generalni ministar.

Hrvatsko nacionalno bratstvo Franjevačkoga svjetovnog reda broji oko 4100 članova koji djeluju u 110 mjesnih bratstava, a sjedište mu je u Zagrebu. Nacionalno bratstvo je organizirano u pet područnih bratstava koja imaju svoja sjedišta u Osijeku, Zagrebu, Rijeci, Zadru i Splitu. Svako mjesno bratstvo je kanonski osnovano i ima vijeće i ministra koji se biraju na razdoblje od tri godine. Član vijeća je i duhovni asistent bratstva. Najčešće su to članovi Prvoga reda ili Trećeg samostanskog reda sv. Franje.

Svatko tko se osjeti pozvanim živjeti Evanđelje slijedeći primjer sv. Franje, ostajući u svjetovnom staležu, može započeti s formacijom u Franjevačkom svjetovnom redu, kako bi se upoznao s Redom, načinom života i poslanjem svjetovnih franjevaca. Svjetovnim franjevcem se postaje postupno, prolazeći kroz pojedina razdoblja formacije. Prvo razdoblje je vrijeme uvođenja, koje služi upoznavanju Franjevačkoga svjetovnog reda, svetoga Franje, Crkve i njezinoga nauka. Nakon toga slijedi vrijeme početne formacije koje traje najmanje godinu dana, a uvjeti za primanje u red su: ispovijedati katoličku vjeru, imati dobro moralno vladanje i pokazati jasne znakove poziva. Najniža dob za ulazak je 18 godina. Nakon vremena početne formacije, u kojemu se dublje upoznaje Sveto pismo, crkveni nauk, molitveni i sakramentalni život, franjevačka – osobito svjetovna – duhovnost, dokumenti Reda, osobito njegovo Pravilo, poslanje svjetovnih franjevaca na različitim područjima svoga života, u Crkvi i u društvu, slijedi zavjetovanje ili obećanje evanđeoskoga života. Trajnom zavjetovanju obično prethodi razdoblje privremenoga zavjetovanja (najviše do tri godine). Kandidat obećaje da će kroz sve vrijeme svoga života živjeti Evanđelje u Franjevačkom svjetovnom redu, opslužujući njegovo Pravilo.

Franjevci su pozvani biti evanđeoski kvasac u svijetu, u svojoj obitelji, u sredini u kojoj žive, rade i djeluju, u kulturi, društvenom i javnom životu. Za njih je molitva duša života i rada, a u svome životu su pozvani na korjenitu unutarnju promjenu koju samo Evanđelje naziva obraćenjem i koje se mora ostvarivati danomice. Osobitost ovoga načina života je život u bratstvu koje se okuplja na redovite susrete različitoga sadržaja – molitvene, formativne, radne, bratska druženja. Iz tih susreta dolaze ideje i inicijative, ali prije svega međusobna potpora braće i sestara na životnome putu, dijeljenju radosti ali i suočavanju s poteškoćama, te u ljudskom i vjerničkom rastu. Inicijative u apostolatu poduzimaju bilo zajednički, kao bratstvo, bilo tako da se podržavaju inicijative pojedinih članova. Prvotno se svjetovne franjevce treba prepoznati po onome što jesu – osobe koje nastoje, po primjeru svetoga Franje, rasti u svome nasljedovanju Krista, a tek onda iz toga onda proizlazi njihovo poslanje. Poslanje se konkretno ostvaruje na različitim poljima: u brizi za stare, bolesne i osamljene, za siromašne i potrebne, za sve čije ljudsko dostojanstvo je povrijeđeno. Ono se ostvaruje i brigom za obitelj, za očuvanje stvorenog, za bratskiji svijet, ostvarenje pravednosti i mira, promicanje dijaloga među ljudima. Područja djelovanja su brojna i svako bratstvo se, u skladu s mogućnostima, opredjeljuje za neke od aktivnosti. Za franjevce je važno živjeti u potpunom zajedništvu s Crkvom, s papom, biskupima i svećenicima, u povjerljivu i otvorenu dijalogu o načinima apostolskoga djelovanja.

Svjetovni franjevci su, kao i svi kršćani, pozvani na svetost. Put svetosti je za njih opsluživanje Pravila koje im je potvrdila Crkva i koje predstavlja „prerečeno Evanđelje“. Mnogi su ljudi, od osnutka Reda, bili njegovi članovi. To su bili obični ljudi, ali i članovi kraljevski i plemićkih obitelji; nepismeni i učeni, oženjeni i neoženjeni, vjernici laici ali i dijecezanski svećenici, biskupi, pa čak i pape, a članovi Reda su, između ostalih, bili književnici Dante Alighieri i Miguel Cervantes, političari Konrad Adenauer, Alcide de Gasperi i Giorgio La Pira, pape Leon XIII., Benedikt XV., Pio XI., Pio XII., ali i mnogi svjetovni franjevci koji su živjeli sasvim običnim životom čija je veličina i svetost poznata samo Božjemu srcu. Brojni su članovi proglašeni blaženima i svetima. Među poznatijima su sv. Gianna Beretta Molla, sv. Ivan-Maria Vianney, sv. Pio X., sv. Ivan XXXIII, bl. Federic Ozanam, bl. Pio IX., japanski mučenici i mnogi drugi.

Crkva u Hrvata ponosna je na svoje velikane koji su bili i članovi Franjevačkoga svjetovnog reda: blaženoga Alojzija Stepinca, blaženu Katarinu Kotromanić, slugu Božjega Franju Kuharića i slugu Božjega Egidija Bulešića. Zaštitnici Franjevačkoga svjetovnog reda su sv. Elizabeta Ugarska i sv. Ljudevit, kralj. Crkva ih se spominje 17. studenog, odnosno 25. kolovoza.

 

 

 Blato, Vela Luka, Cavtat, Dubrovnik - Lapad, Dubrovnik "Mala braća", Imotski, Kuna, Lumbarda, Makarska, Metković, Omiš, Orebić, Podbablje, Proložac, Rožat, Mokošica, Runovići, Sinj, Split "Gospa od zdravlja", Split - Pojišan, Split - "Sv. Frane", Split "Sv. Obitelj", Split - Trstenik, Trogir, Drid, Vinjani, Zmijavci

 

Franjevački svjetovni red OFS

Splitsko-dubrovačko područno bratstvo
„Sv. Leopold Bogdan Mandić“

Trg Gaja Bulata 3

21 000 Split

Tel.: 021 / 541 718